Aritmija

Ako vi, ili neko u vašoj okolini
ima neprijatan osećaj u grudima,
naročito u kombinaciji sa jednim
ili više ostalih simptoma
NEMOJTE ČEKATI DUŽE OD 5
MINUTA da pozovete pomoć.

Nepravilan rad srca se zove aritmija. Brzina rada srca takođe može biti nepravilna. Normalna brzina je 50 do 100 otkucaja u minuti. Aritmija i nepravilna brzina rada srca ne moraju da se pojave zajedno. Aritmija može da postoji dok srce radi normalnom brzinom, ili kada srce radi usporenije (manje od 50 otkucaja u minuti). Aritmija se može pojaviti i kada srce radi ubrzano (brže od 100 otkucaja u minuti).

U najvećem broju slučajeva aritmija se može kontrolisati ili eliminisati. Pošto se aritmija pogoršava, ili lak nastaje ako je srce oslabljeno ili oštećeno, stanje uveliko možete poboljšati ako usvojite zdrav način života.

Aritmija može biti tiha bez ikakvih simptoma. Nepravilan rad srca se otkriva rutinskim lekarskim pregledom, merenjem pulsa ili EKG-om.

Ako se simptomi pojave, među njima mogu biti:

• Preskakanje srca (osećaj da srce ‘’preskače’’ do kuca).
• Lupanje u grudima
• Vrtoglavica
• Gubitak svesti
• Neodstatak daha
• Neprijatan osećaj u grudima
• Slabost i nesvestica (osećaj umora)

Aritmija može imati mnogo uzročnika, a među njima su:

• Bolesti srčanih arterija
• Disbalans elektrolita u krvi
• Promene u srčanom mišiću
• Povrede od srčanog udara
• Oporavak od operacije srca


Nepravilan rad srca se može pojaviti i kod ‘’normalnih, zdravih’’ srčanih mišića. Mogu ga uzrokovati razne stvari, kao što su:

• Povrede srčanog tkiva (kao što je povreda od srčanog napada)
• Bolesti srca
• Visok krvni pritisak
• Dijabetes
• Hiperaktivna tiroidna žlezda (hiperthiroidizam)
• Pušenje
• Zloupotreba alkohola i kofeina
• Zloupotreba narkotika
• Stres
• Lekovi
• Suplementi u ishrani i biljni tretmani


Kod zdravih osoba sa normalnim, zdravim srcem, skoro je nemoguće da se pojavi dugotrajna aritmija koja nije izazvana nekim spoljnim uticajem, kao što su električni šokovi ili zloupotreba narkotika. To je zbog toga što srce zdrave osobe nema nikakvih ožiljaka koji bi podstakli aritmiju.

Međutim, kod bolesnog ili deformisanog srca, električni impulse ne putuju pravilno kroz srce, te se stvaraju povoljnije okolnosti za pojavu aritmije.

Faktori koji doprinose razvoju aritmije:

• Starost
Srčani mišić godinama slabi i gubi fleksibilnost, što utiče na protok električnih impulsa.

• Genetika
Ako se rodite sa srčanom manom, to može uticati na ritam srca.

• Oboljenja koronarnih arterija, drugi srčani problemi i prethodne operacije na srcu

• Problemi sa tiroidnom žlezdom
Ako tiroidna žlezda ispušta previše hormona metabolizam se ubrzava i obrnuto. i jedan i drugi problem uzrokuju nepravilan rad srca i na kraju pojavu aritmije.

• Lekovi i suplementi
Lekovi za prehladu i kašalj koje kupujete na svoju ruku bez recepta a sadrže pseudoefedrin, ali i neki lekovi na recept mogu doprineti razvoju aritmije.

• Visok krvni pritisak
Ovo stanje povećava rizik od pojave srčanih oboljenja. Može doći i do zadebljanja srčane komore, što menja način na koji električni impulse putuju kroz srce.

• Gojaznost
Osim što uzrokuje niz srčanih oboljenja gojaznost povećava ri rzik od pojave aritmije.

• Dijabetes
Ukoliko imate dijabetes rizik od srčanih oboljenja i visokog pritiska nje veoma visok. Uz to nizak nivo šećera u krvi može izazvati aritmiju.

• Poremećaj spavanja
Ovaj poremećaj gde je disanje poremećeno tokom spavanja može izazvati bradikardiju.

• Disbalans elektrolita
Ukoliko je nivo elektrolita u krvi previše visok ili nizak elektro impusli u srcu se remete i može doći do aritmije.

• Konzumacija alkohola
Ako pijete previše alkohola utičete na električne impulse u srcu i povećava se šansa za pojavu aritmije.

• Kofein i nikotin
Kofein, nikotin i drugi stimulansi ubrzavaju rad srca i mogu doprineti razvoju ozbiljnijih aritmija. Narkotici, kao što su amfetamin i kokain izuzetno utiču na srce i izazivaju veliki broj aritmija, a mogu dovesti i do iznenadne smrti.

Zbog aritmije možete osećate da vam srce ‘’preskače’’, da kuca suviše brzo ili presporo.

Durgi sipmtomi mogu biti gubitak daha, slabost, vrtoglavica, nesvestica ili skoro padanje u nesvest, bolovi ili neprijatnost u grudima. Tražite hitnu medicinsku pomoć ako počnete ili ste već nekoliko puta imali ove tegobe.

Postoji i fatalna aritmija, koja se javlja kada srce radi izuzetno brzo. Osoba koja to preživljava kolabira za nekoliko sekundi i uskoro prestaje da diše i nema puls.

Ako se to desi uradite sledeće:


• Odmah pozovite hitnu pomoć
• Ako vi ili neko u okolini zna neka započne oživljavanje, koje će održati tok krvi dok se ne omogući električni šok, odnosno defibrilacija

Da bi dijagnostifikovao aritmiju lekar će vas pitati, ili testirati, stanja koja izazivaju arotmiju, kao što su problemi sa tiroidnom žlezdom. Moguće je da će vam posmatrati rad srca, an sledeći način:

• Elektrokardiogram (EKG)
EKG meri tajming i trajanje električnih impulsa u srcu. 

• Holter monitor
Prenosivi EKG uređaj koji možete da nosite u bilo koje dana i noći i da radite sve što inače radite.

• Monitor za posebne situacije
Koristi se samo u trenucima kada osetite da dobijate aritmiju.

• Ehokardiogram
Sprava koja se postavi na vaše grudi meri pokrete i rad srca.

• Tomografija srca ili magnetna rezonanca (MRI)
Dok ležite u kapsuli mašina se rotira oko vašeg tela i snima srce i grudi.
 

Neke aritmije mogu povećati rizik od razvijanja drugih oboljenja kao što su: 

• Infarkt
Kada srce ne radi pravilno nije u stanju da pumpa krv efikasno, te se krv nagomilava. Tada se stvaraju ugrušci krvi, koji, ako se oslobode putuju do moždane arterije, i sledi infarkt. infarktom se deo mozga oštećuje ili dolazi do smrtnog ishoda.

• Prestanak rada srca
Ako srce ne pumpa efektno neko vreme zbog neke aritmije može doći do prestanka rada srca.

Lečenje zavisi od vrste i ozbiljnosti aritmije. Nekim ljudima sa aritmijom uopšte nije potrebno lečenje. Drugi moraju da uzimaju lekove, imaju hirurške intervencije i menjaju stil života.

Lekovi koji se koriste za lečenje aritmije su, između ostalih, beta blokatori, aspirini i antikoagulanti. Antikoagulanti sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka.

Pošto je aritmija kod svakog drugačija, možda ćete morati da isprobate nekoliko lekova pre nego što se ustanovi koji vama najviše odgovaraju.

Da biste eleminisali faktore rizika za pojavu aritmije, kao i da biste održali zdravlje srca treba da radite sledeće:

• Vodite zdrav život
To je najbolji način da smanjite šansu za pojavu bilo kog srčanog oboljenja. Vežbajte redovno i hranite se zdravo. Jedite puno povrća i voća i drugu hranu punu vitamina, izbegavajte zasićene masti.

• Održavajte zdravu težinu

• Prestanite da pušite i izbegavajte pasivno pušenje
Duvan je uzročnik trećine srčanih oboljenja. 

• Izbegavajte ili smanjite unos kofeina, alkohola i drugih supstanci koje mogu izazvati aritmiju ili srčana oboljenja.

• Izbegavajte nepotreban stress, kao što je bes ili strah
Nađite način da se lakše nosite sa stresnim situacijama.

• Redovno idite na kontrolu i prijavite lekaru sve simptome koje imate.

• Potražite pomoć i za sipmtome koji dovode do aritmije ili drugih srčanih oboljenja.

Bilo koje od sledećih stanja može dovesti do aritmije:
- Bolest srčane arterije
- Urođena srčana mana
- Prestanak rada srca
- Infarkt
- Ateroskleroza
- Oštećene srčanog zaliska
- Visok krvni pritisak
- Visok holesterol
- Dijabetes
- Pušenje
- Gojaznost
- Problemi sa tiroidnom žlezdom
- Ishrana sa previše masti
- Fizička neaktivnost
- Preterivanje u alkoholu
- Zloupotreba narkotika
- Neki od lekova koji se kupuju bez recepta, ali i lekovi na recept, kao i dodaci ishrani i biljni lekovi
- Stres
- Starenje

• Ako primetite da vam se aritmija pojavljuje tokom nekih određenih aktivnosti, treba da ih izbegavate.
• Ako pušite, prestanite.
• Smanjite unos alkohola.
• Smanjite ili prestanite da unosite kofein. Neki ljudi su osetljivi na kofein i mogu dobiti simptome kada piju čaj, kafu, gazirana pića i kad uzimaju neke lekove bez recepta.
• Nemojte uzimati lekove protiv prehlade na sovju ruku. Neki od njih sadrže supstance koje ubrzavaju rad srca. Uvek se konsultujte sa svojim lekarom.

Mnoge aritmije dovode do ozbiljnijih srčanih oboljenja.
Zato je neophodno da promenite stil života kako biste ih izbegli.

• Hranite se zdravo
• Vežbajte
• Prestanite da pušite
• Smanjite sa unosom kofeina i alkohola
• Smanjite stres
• Pazite koje lekove koristite i ne kupujte lekove na svoju ruku