Holesterol
Ako vi, ili neko u vašoj okolini
ima neprijatan osećaj u grudima,
naročito u kombinaciji sa jednim
ili više ostalih simptoma
NEMOJTE ČEKATI DUŽE OD 5
MINUTA da pozovete pomoć.
Holesterol se nalazi u svakoj ćeliji u organizmu. Telo ga koristi za pravljenje zdravih ćelija i nekih vitalnih hormona.
Kada imate visok holesterol razvijaju se masne naslage u krvnim sudovima. Zbog toga nedovoljno krvi protiče kroz arterije. Srce ne dobija dovoljno kiseonika što povećava rizik od srčanog napada. Nedovoljan dotok krvi do mozga može dovesti do infarkta.
Visok holesterol se u najvećem broju slučajeva može sprečiti i izlečiti. Zdravom ishranom, redovnim vežbanjem i lekovima (ako su neophodni) na duže staze može da se kontroliše nivo holesterola.
Ne postoje simptomi za visok holesterol.
Ali, ako imate visok holesterol i neke druge faktore rizika za druge bolesti, može doći do veoma ozbiljnih oboljenja.
Holesterol se kreće kroz krv, nakačen na proteine. Kombinacija proteina i holesterola zove se lipoprotein. Postoje tri različite vrste holesterola:
• Lipoprotein slabe gustine (LDL)
Ovo je ‘’loš’’ holesterol koji se nakuplja na zidovima arterija i sužava ih.
• Lipoproteini izuzetno slabe gustine (VLDL)
Ovi lipoproteini sadrže najviše triglicerida, što ga čini izuzetno lošim.
• Lipoproteini visoke gustine (HDL)
HDL, ili "dobar" holesterol kupi višak holesterola i vraća ga u jetru.
Razni faktori koje možete da kontrolišete, kao što su neaktivnost, gojaznost i nezdrava ishrana, doprinose visokom nivou LDL holesterola i niskom nivou HDL holesterola. Ali postoje i faktori na koje ne možete da utičete. Na primer, možda vam se genetski ne uklanja LDL holesterol, pa jetra proizvodi višak.
Ako imate bilo koji od ovih faktora rizika veća je verovatnoća da imate povišen holesterol što može dovesti do bolesti srca:
• Pušenje
Pušenje oštećuje zidove krvnih sudova, što ih čini podložnijim da gomilaju masti. Pušenjem takođe smanjujete nivo ‘’dobrog’’ HDL holesterola.
• Gojaznost
Ako vam je indeks telesne mase (BMi) 30 ili viši, rizik da dobijete holesterol je velik.
• Loša ishrana
Hrana koja je bogata holesterolom, kao što je crveno meso i punomasni proizvodi povećavaju ukupnu masu holesterola u organizmu. Zasićene masti u hrani u nekim životinjskim proizvodima, ali i u keksu i krekerima povećavaju holesterol.
• Fizička neaktivnost
Vežbanjem se povećava nivo ‘’dobrog’’ a smanjuje nivo ‘’lošeg’’ holesterola. Ukoliko ste neaktivni u velikoj ste poasnosti da dobijete holesterol.
• Visok krvni pritisak
Povećan pritisak na zidove arterija oštećuje arterije što ubrzava nagomilavanje masnih naslaga.
• Dijabetes
Visok nivo šećera u krvi doprinosi visokom nivou LDL-a i smanjuje HDL holesterol. Visok nivo šećera oštećuje i arterije.
• Porodična istorija srčanih oboljenja
Ako roditelji ili neko od braće i ssestara ima srčano oboljenje pre 55 godine ili povećan nivo holesterola i vi ste u većoj opasnosti.
Trebalo bi da radite test na holesterol svakih pet godina.
Ako testovi pokažu viši nivo holesterola od poželjnog lekar će vam preporučiti određene mere. Ukoliko imate i istoriju bolesti u porodici verovatno ćete morati češće da proveravate holesterol, ali i da promenite neke životne navike.
Testovi krvi koji se rade kontrolišu sledeće:
• Totalni holesterol
• LDL holesterol
• HDL holesterol
• Trigliceride — vrsta masti u krvi
Za što preciznije testove nemojte ništa jesti i piti (osim vode) devet do 12 sati pre vađenja krvi.
Šta treba da pitam lekara o holesterolu?
1. Da li već imam aterosklerozu? Da li sam u rizičnom stanju za srčani napad?
2. Da li imam neke druge faktore rizika za srčana oboljenja?
3. Da li treba da menjam način ishrane?
4. Da li mogu da kontrolišem nivo holesterola samo ako promenim loše navike?
5. Šta tačno treba da menjam u svojim navikama?
6. Da li su mi potrebni lekovi za smanjivanje holesterola?
7. Da li postoje nus efekti uzimanja lekova?
8. Koliko relano mogu da smanjmi nivo holesterola? Šta treba da mi je cilj?
9. Da li je u redu da prestanem da pijem lekove?
10. Koliko često treba da kontrolišem holesterol? Da li članovi moje porodice takođe treba da se testiraju?
Visok holesterol povećava šansu da se razviju druge bolesti, zavisno od toga koliko su blokirani ili suženi krvni sudovi. U slučaju komplikacija može doći do oboljenja krvnih sudova, ateroskleroze ili infarkta.
Visok holesterol se često povezuje i sa dijabetesom i visokim krvnim pritiskom. Visok holesterol nema nikakve simptome. Jedini način da ustanovitenivo holestrola jeste vađenje krvi.
Prva linija odbrane protiv holesterola je zdrava ishrana i vežbanje. Ukoliko ste donele takve propmene u svom životu, a LDL holesterol vam je i dalje visok, moraćete da pijete lekove.
Kombinacija člekova zavisi od raznih faktora – starosti i stanja opšteg zdravlja. Uobičajeni lekovi koji se koriste:
• Statini
Statini se najčešće koriste za smanjivanje holesterola. Oni blokiraju supstancu koja je jetri potrebna da bi proizvodila holesterol i na taj način se holesterol uklanja iz krvi.
• Lekovi koji sprečavaju apsorpciju holesterola
Postoje lekovi koji smanjuju nivo holesterola tako što ograničavaju njegovu apsorpciju. Ovi lekovi se mogu koristiti zajedno sa statinima
• Kombinacija lekova koji smanjuju apsorpciju holesterola i statina. Ovom kombinacijom se smamnjuje apsorpcija holesterola i njegova proizvodnja u jetri.
Ako imate visok nivo triglicerida, moguće je da će vam lekar preporučiti i:
• Fibrate
• Niacin
• Kombinaciju niacina i statina
Većina ovih lekova se dobro toleriše, ali načina delovanja je individualan. Uobičajeni neželjeni efekti su bolovi u mišićima, stomaku, zatvor, mučnina i dijareja. Ako se odlučite da pijete lekove za smanjenje holesterola, možda ćete morati povremeno da testirate i jetru.
Ishrana siromašna zasićenim mastima i holesterolom, redovno vežbanje, kontrola težine i prestanak pušenja u velikoj meri smanjuju nivo holesterola.Pošto se nivo holesterola povećava godinama, što više starite morate više računa da vodite o svima navedenim faktorima.
Nemojte zaboraviti da je holesterol samo jedna od stvari koja povećava rizik od drugih srčanih oboljenja i srčanog napada. Da biste smanjili rizik treba da proveravate krvni pritisak i dijabetes.
Da biste kontrolisali nivo holesterola neophodno je da napravite neke izmene u načinu života. Morate skinuti višak kilograma, hraniti se zdravo i vežbati. Ako pušite, obavezno prestanite.
Skinite višak kilograma
Višak kilograma u velikoj meri doprinosi povišenom holesterolu. Ako izgubite i 2,5 ili više kilograma već ste učinili mnogo za ukupno stanje. Realno sagledajte svoje navike u ishrani ali i koliko zaista možete smršati. Postavite sebi realne ciljeve i držite ih se.
Jedite hranu dobru za srce
Hrana koju jedete ima direktan uticaj na nivo holesterola u krvi. istraživanja su pokazala da hrana bogata vlaknima i ona koja snižava holesterol ima isti uticaj kao i lekovi statini:
Birajte zdrave masti.
To su masti koje se nalaze u maslinovom ulju, ali i u kikirikiju i drugom jezgrovitom voću.
Eliminišite trans masti iz ishrane.
To su margarini i kupovni kolači, krekeri. Trans masti ne samo da povećavaju nivo lošeg, već i smanjuju nivo dobrol holesterola u krvi.
Smanjite ukupan unos holesterola.
Unosite manje od 300 miligrama holesterola dnevno – ili manje od 200 ako imate srčano oboljenje. Najviše holesterola ima u crvenom mesu, žumancetu i punomasnim mlečnim proizvodima. Jedite belo meso bez masnoća, i mlečne proizvode sa niskim procentom masti.
Birajte cela zrna
Razni nutritijenti u celim zrnima su veoma zdravi. Birajte integralne hlebove i testenine
Jedite puno voća i povrća
Voće i povrće su bogati dobrim vlaknima koja snižavaju holesterol. Jedite ono što je sezonsko, ali vodite računa kako pripremate povrće.
Jedite ribu dobru za srce
Lososi i haringe su bogati omega-3 masnim kiselinama koje su odlične za srce.
Alkohol konzumirajte umereno
Ako pijete, radite to umereno. To znači ne više od jednog pića dnevno za žene i dva za muškarce.
Vežbajte redovno
Trebalo bi da vežbate 30 do 60 minuta dnevno, ali u dogovoru sa lekarom. Šetajte, vozite bicikl, plivajte. Bitno je da ne odistajete. Čak i 10 minuta dnevno smanjuje ukupan nivo holesterola u krvi.
Nemojte pušiti
Ako pušite, prestanite. Ako prestanete da pušte smanjuje se nivo holesterola, smanjuje se pritisak, a već 24 sata nakon prestanka smanjuje se rizik od srčanog napada. U toku jedne godine rizik od srčanih oboljenja se smanjuje za pola, a posle 15 godina rizik je skoro isti kao i kod osoba koje nikad nisu pušile.
Bogdan Diklić, 57 god.