Bolest perifernih arterija

Ako vi, ili neko u vašoj okolini
ima neprijatan osećaj u grudima,
naročito u kombinaciji sa jednim
ili više ostalih simptoma
NEMOJTE ČEKATI DUŽE OD 5
MINUTA da pozovete pomoć.

Bolest perifernih arterija je problem sa cirkulacijom, što znači da je zbog suženih arterija smanjen dotok krvi do udova.

Kada dobijete Bolest perifernih arterija vaši ekstremiteti, obično noge, ne dobijau dovoljno krvi. Uobičajeni symptom ove bolesti je bol u nogama, naročito kada hodate.

Bolest perifernih arterija je takođe verovatan znak da su se u vašim arterijama nagomilale masne naslage (ateroskleroza). Osim što vam je smanjen dotok krvi do nogu, i vaš mozak i srce najverovatnije ostaju bez dovoljno krvi takođe.

Ovo oboljenje se najčešće vrlo uspešno leči ostavljanjem duvana, vežbanjem i zdravom ishranom. Ranim dijagnostifikovanjem bolesti sprečićete njeno napredovanje i smanjiti rizik od drugih obljenja srca i infarkta.

Mnogi ljudi imaju veoma blage simptome ili ih nemaju uopšte. Međutim oko 10% ljudi oseti bolove u nogama kada hodaju. Simptomi su bol u mišićima ili grčevi u nogama ili rukama izazvana fizičkom aktivnošću kao što je hodanje, ali nestaje nakon nekoliko minuta ili nakon odmora. Mesto bola zavisi od toga gde se nalazi sužena arterija.

Simptomi mogu biti blagi i veoma jaki. Ponekad je čak nemoguće hodati od bolova. 

Znaci i simptomi bolesti perifernih arterija uključuju:

• Bolne grčeve u kukovima, butinama ili listovima nakon hodanja ili penjanja uz stepenice
• Slabost i oduzetost nogu
• Hladni donji delovi nogu ili stopala, naročito kada se uporedi sa ostatkom nogu
• Rane na nožnim prstima, stopalima ili nogama koje ne zarastaju
• Promena boje nogu
• Gubitak malja na stopalima i nogama
• Promene na noktima na nogama

Ako je bolest perifernih arterija u naprednoj fazi bol se pojavljuje i kada odmarate ili ležite. Bol može biti dovoljno jak da ometa san. Ako obesite noge sa kreveta ili šetate po sobi na kratko ćete smanjiti bol.

Najčešći uzrok bolesti perifernih arterija je ateroskleroza. Kod ateroskleroze masne naslage se nagomilavaju u arterijama i smanjuju tok krvi.

Iako je ateroskleroza uglavnom problem srca bolest uvek utiče na sve arterije u telu. Kada se desi u arterijama koje snabdevalju krvlju vaše udove, razvija se bolest perifernih arterija.

U manjem broju slučajeva razlog bolesti perifernih arterija su krvni ugrušci u arterijama, povrede udova, neuobičajena anatomija ligamenata ili mišića ili infekcija.

Faktori koji povećavaju rizik razvoja bolesti perifernih arterija su:
• Pušenje
• Dijabetes
• Gojaznost (body mass index iznad 30)
• Visok krvni pritisak (140/90 ili viši)
• Visok holesterol (ukupan holesterol u krvi viši od 240 mg/dl)
• Starost, naročito posle 50-te godine
• Porodična istorija bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili infarkta
• Povišen nivo homocistina, proteina koji gradi i održava tkivo
• Povišen invo C-reaktivnog proteina, markera za upale

Ljudi koji puše ili imaju dijabetes imaju veći rizik od komplikacija bolesti perifernih arterija, kao što je odumiranje tkiva (gangrene) u nogama zbog smanjenog dotoka krvi.

Ako imate bolove u nogama, oduzetost ili druge simptome, nemojte ih smatrati za normalan deo starenja. Odmah idite kod lekara na pregled.

Ranom dijagnozom i lečenjem bolesti ne samo da ćete sačuvati zdravlje nogu već ćete smanjiti rizik od srčanih oboljenja, infarkta i drugih zdravstvenih problema.

Neki od testova na koje se vaš lekar osloniti kako bi dijagnostifikovao bolest perifernih arterija su:

Fizički pregled. Znakove bolesti perifernih arterija lekar može uočiti prilikom rztinskog pregleda i to zbog lošeg ili nedostatka pulsa ispod predela gde je arterija sužena, neuobičajenih zvukova iznad arterija koji se čuju preko stetoskopa što znači da  krv ne cirkuliše dobro.

Ankle-brachial index (ABI). Ovo je jedan od najuobičajeniji testova kojima se dijagnostifikuje bolest perifernih arterija. Ovim testom se upoređuje krvni pritisak u članku sa pritiskom u ruci. 

Ultrazvuk. Specijalnim ultrazvukom posmatra se tok krvi u krvnim sudovima i pronalaze se sužene arterije.

Angiografija. U krvne sudove se ubrizga boja uz pomoć koje se vidi kako krv teče kroz vene. iako je ova metoda invazivna, njom se omogućava i dijagnoza i lečenje odjednom – nalazi se sužena arterija i proširuje se. 

• Test krvi. Uzorkom krvi se meri nivo holesterola i proverava se nivo homocistina i C-reaktiv proteina.

Bolest perifernih arterija može dovesti do otvorenih rana koje ne zarastaju ili infekcija nogu i stopala, naročito akoimate dijabetes. Kritični nedovoljna priliv krvi u udove (Critical limb ischemia (CLi) je ekstremno stanje i može izazvati gangrenu zbog koje će biti potrebna amputacija.

Infarkt i srčani napad spadaju u ozbiljnije i učestale komplikacije boelsti perfirenih arterija. Ateroskleroza uzrokovana bolešću perifernih arterija se ne ograničava samo na noge. Masne naslage se nagomilavaju i u arterijama koje krvlju snabdevaju srce i mozak. Rezultat je mnogo veći rizik od bolesti koronarnih arterija i infarkt.

Lečenje bolesti perifernih arterija ima dva velika cilja. Prvi je da se unlaže ili uklone simptomi kao što je bol u nogama, kako biste mogli da nastavite sa fizičkim aktivnostima. Drugi je da se zaustavi napredovanje ateroskleroze kroz celo telo da bi se smanjio rizik od srčanog napada i infarkta.

Ove ciljeve ćete možda postići promenom stila života. Ako pušite, ostavljanje cigareta je najvažnija stvar koju možete da uradite da biste smanjili napredovanje blokiranja i smanjili rizik od komplikacija.

Ako promena načina života nije dovoljna biće vam potrebni lekovi. Lekar će vam preporučiti lekove koji sprečavaju formiranje krvnih ugrušaka, snižavaju nivo holesterola i kontrolišu bol i druge simptome.

Lekovi
• Lekovi koji snižavaju holesterol. Možda ćete dobiti lekovi koji snižavaju holesterol koji se zove statin kako bi se smanjio rizik od srčanog napada i infarkta. Cilj za ljude koji imaju bolest perifernih arterija je da se smanji nivo LDL holesterla, odnosno ''lošeg'' holesterola na manje od 100 miligrama po decilitru. Ako imate i rizik od srčanog napada i infarkta, a naročito ako imate dijabetes i ako i dalje pušite cilj je još niži nivo LDL-a.
Lekovi protiv visokog krvnog pritiska. Ako imate i visok krvni pritisak lekar će vam prepisati lekove koji ga smanjuju kao što su beta blokatori ili ACE inhibitori. Cilj ove terapije je da se smanji sistolični krvni pritisak (prvi broj u pritisku) na 140 ili niži, a dijastolični na 90 ili niže. Ako imate dijabetes krvni pritisak treba da bude i niži.
Lekovi za kontrolu šećera u krvi. Ako imate i dijabetes još je važnije da kontrolišete nivo šećera (glukoze) u krvi.
Lekovi protiv ugrušaka krvi. Pošto je bolest perifernih arterija vezana za smanjen dotok krvi u udove veoma je važno da smanjite rizik od pojave ugrušaka krvi. Krvni ugrušak može potpuno blokirati već sužen krvni sud i izazvati smrt tkiva. Moguće je da će vam lekar prepisati aspirin za svaki dan ili neki drugi lek koji sprečava pojavu ugrušaka. 
Lekovi koji umiruju simptome. To su lekovi koji povećavaju dotok krvi u
udove a ujedo i sprečavaju pojavu krvni hugrušaka i šire krvne sudove.

Angioplastija i operacija
U nekim slučajevima angioplastija i operacija su neophodni za lečenje bolesti perifernih arterija:

Angioplastija. U ovoj proceduri mala šuplja cev (kateter) se stavlja u krvni sud to arterije koja je problematična. Tamo se na kraju cevi naduva mal ibalon koji otvara arteriju i izravnjava zakrčenje u njoj, a u isto vreme rasteže arteriju kako bi se popravio dotok krvi.
Bajpas operacija. U ovoj operaciji lekar koristi krvni sud iz drugog dela vašeg tela ili sintetički napravljen. Na taj način krv preskače zakrčenu ili suženu arteriju, odnosno putuje preko bajpasa.
Terapija trombocita. Ako vam krvni ugrušak blokira arteriju lekar će vam ubrizgati lek koji ga razbija. 

Vežbanje pod nadzorom
Uz dodatak lekovima lekar vam može preporučiti i program vežbanja pod nadzorom, kako biste postupno povećavali distancu koju prelazite bez bola. Redovnim vežbanjem se uklanjaju simptomi bolesti perifernih arterija jer telo bolje koristi kiseonik.

Bolest perifernih arterija se ne može uvek sprečiti. Da biste sprečili bolest izbegavajte pušenje, održavajte zdravu težinu i vežbajte redovno. Pacijenti koji imaju dijabetes, visok krvni pritisak (hipertenziju) ili visok holesterol, kao i ljudi sa istorijom bolesti treba da se ponašaju prema preporukama lekara.

Prognoze
U većini slučajeva prognoza (očekivani razvoj) za pacijente koji imaju bolest perfirenih arterija je dobra. Stanje se obično može kontrolisati lečenjem, uključujući i promene u načinu života, redovnim vežbanjem, lekovima i u najtežim slučajevima operacijom.

Pacijenti koji imaju faktore rizika van kontrole, kao što je dijabetes, visok krvni pritisak i visok holesterol su u mnogo većem riziku od srčanog napada, infarkta i gangrene (odumiranje i raspadanje tkiva najčešće zahteva amputaciju).

Većina ljudi vrlo uspešno može da zaustavi simptome bolesti perifernih arterija izmenama u načinu života, naročito prestankom pušenja. Da biste stabilizovali ili poboljšali svoje stanje radite sledeće:
 
Prestanite da pušite. Pušenje doprinosi oštećivanju arterija i značajan je faktor za razvoj i pogoršanje bolesti perfiernih arterija. Ako pušite, najvažnija stvar koju možete da uradite je da prestanete kako biste smanjili napšredovanje bolesti i smanjili rizik od komplikacija.
Vežbajte. Ovo je ključna stvar. Uspeh u lečenju bolesti se meri time koliko možete da hodate bez bolova. Redovnim i pravilnim vežbanjem pomažete mišićima da koriste kiseonik efikasnije. Konsultujte se sa lekarom oko toga koje vežbe su za vas najbolje.
Hranite se zdravo. Hranom koja je dobra za srce kontrolisaćete krvnipritisak i nivo holesterola koji doprinose aterosklerozi. Jedite hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, koju ćete naći u ribi iz hladnih voda (losos, skuša i haringa). Manje količine se nalaze u lanenom semenu, orasima, soji i ulje od repice.

Vodite računa o stopalima
Uz sve gore navedeno treba i da vodite računa o stopalima. Ljudi koji imaju bolest perifernih arterija, naročito oni koji imaju dijabetes, imaju veliki rizik da im rane na stopalima i donjim delovima nogu slabo ili nikako ne zarastaju. Zbog loše cirkulacije zarastanje jako dugo traje i povećava se rizik od infekcija. Čuvajte svoja stopala na sledeći način:
• Perite stopala svaki dan i hidrirajte ih dobro da bi izbegli pucanja kože koji mogu dovesti do infekcije.
• Nosite udobnu obuću i debele, suve, čarape.
• Odmah lečite bilo kakvu gljivičnu infekciju koja se pojavi na stopalima, kao što je  atletsko stopalo.
• Vodite računa kako sečete nokte.
• Izbegavajte da hodate bosi.
• Idite kod lekara čim se pojavi neka povreda ili posekotina na stopalima.